„Prije svog ređenja 19. kolovoza 1973. godinu sam dana bio odgojitelj u pazinskom sjemeništu, a dan poslije đakonskog ređenja mons. Josip Pavlišić, nadbiskup, preuzeo je upravljanje riječko-senjskom nadbiskupijom te me imenovao svojim osobnim tajnikom. S njime sam uspio upoznati sve župe, svećenike i prilike naše nadbiskupije. Nakon pet godina te službe imenovan sam župnikom Josipdola i Modruša, a kasnije još Oštarija i Cerovnika. Godine 1980. preuzeo sam upravu župe Uznesenja BDM u Rijeci, a 1988. Sv. Obitelji na Pećinama. Sada sam rektor Bogoslovnog sjemeništa. Obnašao sam i dužnost ravnatelja Nadbiskupijskog Caritasa.
Bio sam, dakle i seoski i gradski župnik u samom centra grada i na periferiji, u centralnim ustanovama i u odgojiteljskoj službi. Poznati su mi svećenici i prilike Krčke, Porečko-pulske i Gospićko-senjske biskupije te bogoslovima mogu predočiti što ih u svećeničkoj službi čeka i pomoći im u hrabrom prihvaćanju svećeničkog poziva.“
Ulogu svećenika u Crkvi danas mons. Uravić vidi kao nimalo lako zadaću. „Zahtjevi i očekivanja koja se postavljaju pred svećenika prilično su veliki i nadilaze osobne sposobnosti i mogućnosti. Svećenik pred njima lako može posustati, izgubiti se i slomiti. Pojedinac sam ne može puno učiniti. Tek s Božjom pomoći, u povezanosti s prezbiterijem jedne mjesne Crkve pod vodstvom biskupa i u povezanosti s vjerničkom zajednicom kojoj je voditelj, može nešto učiniti.“ Ističe kako je na prvom mjestu izgradnja osobnosti kako bi svećenik mogao biti suradnik i pratilac drugih na njihovom životnom putu, na drugom mjestu mora i sam proći duhovnim putem nasljedovanja Krista kako bi drugima znao pokazati vrijednost i važnost tog životnog puta i kako njime ići.
Kao rektor bogoslovnog sjemeništa odgovoran je za formaciju budućih svećenika. „Izgradnja bogoslova je najprije ona ljudska, slijedi duhovna, pa teološka i na kraju pastoralna. Svaki kandidat pozvan je oblikovati svoj osobni molitveni život i bliski odnos s Kristom Gospodinom čemu pomaže svakodnevno misno slavlje, molitva časova, razmatranje, duhovnikovi duhovni nagovori, pojedinačni njegovi razgovori sa svakim od bogoslova.“
